Održano saslušanje u Pododboru za Evropu pri Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država izazvalo je veliku pažnju regionalne javnosti, posebno zbog direktnih poruka koje su upućene Bosni i Hercegovini i njenim političkim akterima. Iako su pojedini mediji pažnju usmjerili gotovo isključivo na nastup Maksa Primorca, bivšeg zvaničnika iz vremena administracije Donalda Trumpa, cjelokupna rasprava bila je mnogo šira i sadržajnija te je, prema riječima novinara i analitičara, pogrešno interpretirana u javnosti.
Saslušanje pod nazivom „Put ka stabilnosti na zapadnom Balkanu“ okupilo je kongresmene iz Republike i Demokratske stranke koji su analizirali stanje u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini. U više navrata naglašeno je da BiH ostaje jedna od najsloženijih tačaka na Balkanu zbog političkih tenzija, blokada institucija i otvorenih pokušaja razgradnje državnog poretka.
Najžešće kritike tokom sjednice bile su upućene Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, za kojeg su brojni kongresmeni ocijenili da sistematski podriva ustavni poredak BiH, izaziva krize i stvara političku nestabilnost. Prema riječima više članova Pododbora, Dodikovo djelovanje direktno ugrožava američke interese u regionu, posebno kada je riječ o očuvanju mira, Daytonskog sporazuma i euroatlantskih integracija.
Novinar Face TV-a Elvir Salihović objasnio je da je u BiH pogrešno stvoren dojam da se rasprava svodila samo na Primorčeve izjave. „U javnosti je pogrešno preneseno — fokusiran je samo jedan segment, nastup Maksa Primorca. Međutim, kompletna rasprava bila je mnogo šira, a većina govornika bila je izuzetno kritična prema onima koji ruše institucije BiH i koče reformske procese“, pojasnio je Salihović.
Primorac, čije su izjave izazvale buru u regionu, tokom obraćanja je Bošnjake nazivao „muslimanima“, iznoseći tvrdnje da su oni glavni faktor blokada i političkih zastoja u zemlji. Zalagao se za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) te otvoreno podržao ideju stvaranja trećeg entiteta kao navodnog rješenja za „hrvatsko pitanje“ u BiH. Ove teze izazvale su žestoku reakciju političkih i javnih aktera u BiH, uz ocjene da Primorac širi narative koji podrivaju državu i potiču etničke podjele.
Međutim, kako ističe Salihović, ono što je ostalo izvan fokusa domaćih medija jesu snažne i brze reakcije kongresmena tokom same sjednice. Više zastupnika se jasno ogradilo od Primorčevih tvrdnji, naglašavajući da njegovi stavovi ne odražavaju zvaničnu politiku SAD-a. Za neke je bio „crna ovca“ rasprave – govornik čije su ideje odbijene kao ekstremne, neutemeljene i opasne.
Kongresmeni su ponovili da je američka politika prema BiH jasna: podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i funkcionalnosti države. Poseban naglasak stavljen je na važnost institucija poput OHR-a, čija se uloga smatra ključnom dok se ne postigne puni politički konsenzus i stabilnost. Više govornika istaklo je da Dodik i politički krugovi oko njega aktivno rade na delegitimizaciji državnih institucija, što Washington smatra neprihvatljivim.
Tokom rasprave otvorena su i pitanja šireg američkog angažmana na zapadnom Balkanu. Neki zastupnici upozorili su da je Rusija povećala svoj utjecaj u regionu, posebno kroz podršku secesionističkim tendencijama u Republici Srpskoj, dok su drugi naglašavali potrebu da SAD pojača diplomatsko prisustvo kako bi se spriječili novi konflikti i sačuvala regionalna stabilnost.
Saslušanje u Kongresu pokazalo je da je Bosna i Hercegovina još uvijek visoko na listi američkih spoljnopolitičkih prioriteta, ali je istovremeno otkrilo duboke razlike u percepcijama i narativima koje pojedini akteri pokušavaju nametnuti. Uprkos pokušaju Maksa Primorca da prikaže BiH kao duboko podijeljenu zemlju u kojoj je rješenje nova etnička fragmentacija, većina kongresmena jasno je odbila takav pristup.
