Zlatko Lagumdžija gostovao je u programu Hayat TV, gdje je govorio o otvaranju novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci, ulozi OHR-a i pitanju državne imovine, ocijenivši da se BiH suočava s ozbiljnim političkim i institucionalnim izazovima.
Granični prijelaz i odnosi institucija
Komentarišući puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza u Gradišci, Lagumdžija je naveo da cijeli slučaj vidi kao dio šireg političkog djelovanja vlasti iz Republike Srpske i zvaničnika iz Republika Hrvatska.
Prema njegovim riječima, pravni okvir Bosne i Hercegovine zahtijeva poštovanje ustavnih procedura, dok političke blokade u Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dodatno otežavaju funkcionisanje države.
„Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno se radi o organizovanim političkim manipulacijama i očigledno je da se ne ponašamo kao država“, rekao je Lagumdžija.
Govoreći o sporu oko graničnog prijelaza, istakao je da se prethodno trebaju riješiti pitanja raspodjele prihoda od PDV-a i finansijska poravnanja između entiteta.
Istovremeno je kritikovao nastupe Srđan Amidžić, ocijenivši da pojedine političke izjave dodatno narušavaju rad institucija.
Budućnost OHR-a i mandat Schmidta
Lagumdžija se osvrnuo i na pitanje budućnosti Ured visokog predstavnika te mandat Christian Schmidt.
Istakao je da jednu od važnijih Schmidtovih odluka vidi u procesu modernizacije izbornog sistema i uvođenju novih tehnologija u izborni proces.
Prema njegovim riječima, institucija visokog predstavnika ostaje aktivna dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa 5+2.
Također je podsjetio da su politički predstavnici iz Republike Srpske, uz podršku Rusija i Srbija, ranije pokušavali osporiti Schmidtov legitimitet pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Kako navodi, António Guterres tada je pojasnio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeću za implementaciju mira.
Državna imovina kao centralno političko pitanje
Govoreći o pitanju državne imovine, Lagumdžija je rekao da upravo to vidi kao jedno od ključnih pitanja trenutne političke krize u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom stavu, vlasti iz Republike Srpske pokušavaju prenijeti imovinu na entitetski nivo mimo državnih institucija.
Podsjetio je i na zajedničku izjavu probosanskih stranaka iz 2023. godine koju su, između ostalih, potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić i Elmedin Konaković.
„To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i oni koji su ga podržali trebali bi stati iza toga“, poručio je Lagumdžija.
