Ustavni sud BiH odbio zahtjev za ukidanje odredbi po kojima je osuđen Milorad Dodik
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje propisuju krivičnu odgovornost za neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Time su na snazi ostale zakonske izmjene koje je tokom 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje su bile osnova za pravosnažnu presudu predsjedniku Republike Srpske i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku.
Zahtjev za preispitivanje ustavnosti podnijela su 32 narodna poslanika iz Narodne skupštine Republike Srpske, koji su od Ustavnog suda tražili da ocijeni da li su sporne odredbe u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Podnosioci zahtjeva osporavali su članove zakona kojima je propisano da krivično djelo čini službena osoba koja odbije provesti ili ne poštuje odluke visokog predstavnika.
Nakon razmatranja predmeta, Ustavni sud BiH zaključio je da osporene odredbe nisu u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine niti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U obrazloženju je navedeno da su zakonske norme dovoljno jasne, precizne i predvidive te da građanima i nosiocima javnih funkcija omogućavaju da razumiju koje ponašanje predstavlja kršenje zakona.
Sud je također ocijenio da je cilj ovih zakonskih odredbi zaštita vladavine prava, očuvanje ustavnog poretka i osiguravanje provođenja odluka koje su dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine. Time je potvrđena ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je Christian Schmidt donio koristeći ovlaštenja visokog predstavnika.
Odluka Ustavnog suda dolazi nakon što je Milorad Dodik prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, kao i drugih javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Presuda je donesena nakon sudskog postupka u kojem je utvrđeno da je Dodik potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je Schmidt prethodno stavio van snage.
Nakon objavljivanja odluke Ustavnog suda, Dodik je poručio da nije iznenađen ishodom postupka. Odluku je ocijenio politički motivisanom, navodeći da smatra kako su odluke visokog predstavnika nezakonite te da od Ustavnog suda nije očekivao drugačiji stav.
Pitanje statusa odluka visokog predstavnika ostaje jedno od ključnih političkih sporova u Bosni i Hercegovini. Zvaničnici Republike Srpske već duže vrijeme osporavaju ovlaštenja OHR-a i tvrde da visoki predstavnik nema legitimitet bez potvrde Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. S druge strane, međunarodna zajednica i većina članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira smatraju da su odluke visokog predstavnika obavezujuće i sastavni dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
Istovremeno se vode razgovori o izboru novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta, pri čemu među međunarodnim partnerima postoje različiti stavovi o načinu imenovanja njegovog nasljednika. Bez obzira na te političke rasprave, iz Vijeća za implementaciju mira ranije je poručeno da neće biti poništavanja odluka koje su donosili prethodni visoki predstavnici.
Najnovijom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine potvrđeno je da osporene odredbe Krivičnog zakona ostaju na snazi, što znači da i dalje predstavljaju dio važećeg pravnog okvira Bosne i Hercegovine.
