Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković ipak će doputovati u Banju Luku 11. decembra, čime je zvanično demantirano ranije objavljena informacija da potpuno otkazuje posjetu Bosni i Hercegovini zbog novog zastoja u otvaranju graničnog prijelaza Gradiška. Iako će boraviti u glavnom administrativnom centru entiteta RS, iz zvanične najave Vlade Republike Hrvatske potpuno je izostavljen bilo kakav spomen graničnog prijelaza ili mosta preko rijeke Save, jasno ukazujući da taj dio protokola više nije u planu.
Prvobitno je bilo očekivano da Plenković učestvuje u ceremoniji otvaranja ovog infrastrukturnog projekta zajedno s predstavnicima institucija BiH i Evropske unije, posebno jer je most završen još prije više od dvije godine. Međutim, političke i institucionalne blokade unutar Bosne i Hercegovine još jednom su zaustavile proceduru i onemogućile stavljanje prijelaza u funkciju.
Zvanični program Vlade Hrvatske navodi dva potpuno odvojena događaja u Banjoj Luci, koji nisu povezani s temom graničnog prijelaza. Prema rasporedu, Plenković će najprije u 15:25 održati sastanak s banjalučkim biskupom Željkom Majićem u samostanu Marija Zvijezda, kao i obići izložbu sakralne umjetnosti. Potom će u 16:30 prisustvovati polaganju kamena temeljca za Studentsko-kulturalni pastoralni centar Petričevac, investiciju koju finansijski podržava Vlada Republike Hrvatske. Najavljeno je da će se hrvatski premijer obratiti javnosti na oba događaja.
Međutim, u najavi je ključno to što uopšte nema spomena o otvaranju graničnog prijelaza Gradiška, što je jasan signal da Zagreb ne želi učestvovati u događaju koji se ne može provesti zbog blokada unutar institucija BiH. Ovaj izostanak posebno je upečatljiv s obzirom na raniju najavu da će ceremonija objediniti državne zvaničnike iz BiH, Hrvatske i predstavnike Evropske unije.
Do zastoja je ponovo došlo zbog neuspjeha Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH da postigne saglasnost oko izmjena pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Ti tehnički dokumenti su nužni za preraspodjelu carinskog osoblja i formalno operativno pokretanje graničnog prijelaza. Bez tog akta, novi prelaz ne može funkcionalno započeti rad, iako su svi infrastrukturni, logistički i građevinski radovi završeni.
U fokusu blokade našao se ekspertni predstavnik Vlade Federacije BiH u Upravnom odboru UIO, Zijad Krnjić, koji je odbio dati saglasnost na tražene izmjene. On je svoj postupak obrazložio stavom da Federacija BiH ima pravo na dodatnih 50 miliona eura u raspodjeli prihoda od PDV-a, te da se pitanje unutrašnje organizacije UIO ne može odvojiti od šire finansijske preraspodjele. Po njegovom mišljenju, trenutna formula daje nesrazmjerno veliki udio prihoda Republici Srpskoj.
Ovakav stav naišao je na negodovanje zastupnika RS-a, ali i na iznenađenje unutar same Federacije BiH. Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je da Krnjić ne zastupa zvaničan stav Vlade Federacije, te da se njegov glas ne može tumačiti kao politika izvršne vlasti. Ipak, Nikšić je pojasnio da ne postoji mehanizam da se ovaj član Upravnog odbora zamijeni ili prisili na drugačije glasanje, što situaciju čini još komplikovanijom.
Zbog toga je još jednom spriječeno puštanje u rad mosta preko Save kod Gradiške. Radi se o objektu dugom 462 metra, vrijednom 19,5 miliona eura, čija izgradnja je završena još u julu 2022. godine. Most je u međuvremenu postao simbol administrativnih i političkih zastoja u Bosni i Hercegovini, budući da je u potpunosti spreman za upotrebu, ali više od dvije godine stoji bez saobraćaja.
Današnji događaj trebao je predstavljati konačno pokretanje prijelaza i historijski trenutak za veze između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i olakšanje u prometu ljudi i robe između dvije zemlje. Međutim, zbog ponovnog institucionalnog zastoja ceremonija je otkazana, a čak ni dolazak hrvatskog premijera neće biti iskorišten da se naglasi značaj ovog infrastrukturnog projekta.
Iako će Plenković boraviti u Banjoj Luci i učestvovati u religijskim i kulturnim događajima, njegovo odsustvo iz protokola koji se tiče graničnog prijelaza jasno ukazuje da Hrvatska ne želi učestvovati u nefunkcionalnim procesima i ne želi biti dio događaja koji se ne može realizovati zbog političkih blokada.
